Žak Kusto je još pre 40 godina najavio nestanak života u Jadranu

NA_VODI_zak_kusto01Jacques Cousteau je jedna od retkih svetskih ličnosti koje su u Split pristale u trajektnoj, a ne u vazdušnoj luci.

Bilo je to u subotu 12. novembra 1977., kad je francuska ekipa s Cousteauom i brodom “Calypso” uplovila u luku, okupivši na splitskom gatu brojne znatiželjnike, a bogme i novinarske ekipe televizije i radija nekadašnje Jugoslavije.

Vest je bila zanimljiva: svitu okeanografa, biologa i ekologa Cousteau je poveo u đir Mediteranom kako bi otkrili stepen zagađenosti Jadrana. Bio je to prvi glas ekološke svesti na ovim obalama, međutim, nije svest bila vest, nego sitni i suhonjavi Francuz s crvenom kapicom, kao i njegov brod “Calypso”.

 

Pompozan paket ekologije

Splićani i njihovi gosti dotad verovatno nisu videli helikopter i mini podmornicu na krmi broda u privatnom vlasništvu, a i inače je bilo zanimljivo videti tih 50-ak metara nekadašnjeg minolovca Britanske mornarice. Istraživačko plovilo tih je dana brodilo Bračkim kanalom, te oko Mljeta i Kornata, uglavnom našim najživopisnijim morskim krajevima, kako su to već produkcijske vrednosti iz filmografije slavnog Francuza zahtevale. Malo ko se tada zapitao kako to da slavni Cousteauov brod ne skuplja uzorke iz Kaštelanskog zaliva.

Svakako, bio je to, malo je reći, pompozan paket za jednu naučnu disciplinu koja je u svojoj savremenoj varijanti brige za prirodu bila stara tek desetak godina, a pogotovo za tadšnju Jugoslaviju. Sjajno je duh lika i djela karikirao Wes Anderson u filmu “Panika pod morem”; gledajući Cousteaua i njegovu palubu sa vremenske distance, i zaista se čini kako je tu moralo biti dosta “naučne poze” i populizma. U svakom slučaju, teško je i zamisliti da bi danas izlaganje neke naučne studije okupilo sve regionalne televizije, kao što je bio slučaj u ondašnjoj Jugoslaviji, a i šire.

Bilo kako bilo, Cousteauova jadranska “đita” bila je sastavni deo šire studije u istraživanju zagađenosti Mediterana. Rezultati te naučne ekspedicije trebali su biti dostavljeni i našim naučno-istraživačkim ustanovama, što se smatralo posebno korisnim u svetlu navodne činjenice po kojoj je Jadran jedan od najzagađenijih bazena Sredozemlja. Štaviše, Cousteau je tvrdio kako će za dvadesetak godina nestati života u Jadranu, te je oko te teze okupio skupinu poznatih svetskih okeanografa, pa i stručno osoblje našeg Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, redom ugledna okeanografska imena kao što su dr. Mira Zore-Armanda, dr. Miljenko Buljan i dr. Ante Šimunović.

Danas su, nažalost, gotovo svi akteri ove naše pričice pokojni, a podmorski život u Bračkom kanalu, i oko Mljeta i Kornata – buja i dalje. Do duše, Kaštelanski zaliv još uvek ne stoji baš najbolje.

Izbor: SLOBODNA DALMACIJA