HOME

Cunami stigao do Havaja i Rusije

Prvi talasi cunamija koji je pokrenut jučerašnjim razornim zemljotresom u Čileu zapljusnili su obalu Havaja u subotu uveče, nešto iza 23 časa. Stručnjaci smatraju da talas neće dostići katastrofalne razmere, ali upozoravaju da je situacija izuzetno ozbiljna. Ranije danas, talasi cunamija zahvatili su obale Francuske Polinezije.

"Verujemo da cunami predstavlja pretnju Havajima, zbog čega smo i upozorili stanovništvo, ne samo za Havaje već i za ceo Pacifik", rekao je direktor Centra za praćenje cunamija Čarls Mekriri.

Širom Havaja u subotu su se čule sirene koje su upozoravale stanovništvo da se skloni od obale, koju će uskoro pogoditi "opasni talasi", ali se ne očekuje katastrofa velikih razmera.

Američki predsednik Barak Obama izjavio je da su SAD spremne za cunami, koji bi mogao da pogodi američke obale, i pozvao Amerikance da prate upozorenja.

Cunami bi mogao da stigne i do istočne obale Rusije, u nedelju, u 14 časova, po sahalinskom vremenu, prenela je agencija "RIA novosti".

Talasi cunamija visoki do 1,8 metara zahvatili su u subotu delove obale Francuske Polinezije, saopšteno je u Papeteu.

Očekuje se će talasi cunamija zahvatiti područja ostrva Tonga i Kuk. Prvi talasi zapljusnuli su arhipelag Gambije, a zatim i obale Tahitija, čiji je seizmološki centar, međutim, objavio da su talasi bili visoki tek oko 36 centimetara. Kako se očekuje, cunami će uskoro stići i do ostrva Bora Bora, preneo je Rojters.

Na Tahitiju zabranjen je saobraćaj na razdaljini od 500 metara od obale. Na ostrvima Markiza i Rurutu očekuju se talasi visine oko dva metra, rekli su zvaničnici upozoravajući stanovništvo da se popne najmanje 10 metara iznad nivoa mora.

Stručnjaci upozoravaju da cunami dolazi u više talasa i da prvi ne mora da bude i najviši. Upozorenje za cunami izdato je u pacifičkim zemljama od Novog Zelanda do Čilea. U Kaliforniji i na pacifičkim ostrvima Havaji, Američka Samoa i Samoa izdata su takođe upozorenja na opasnost od cunamija.

Cunami stigao do Rusije

Cunami, izazvan katastrofalnim zemljotresom jačine 8,8 stepeni po Rihterovoj skali, koji je u subotu ujutro pogodio oblast u blizini obale južnog i centralnog Čilea, stigao je danas do istočne obale Rusije, ali nije pričinio nikakvu materijalnu štetu.

Niz talasa, koji nisu prelazili visinu od 80 centimetara, pogodio je poluostrvo Kamčatka severoistočno od Japana, a zatim obližnja Kurilska ostrva, saopštio je Centar za cunami u ruskoj Sahalinskoj oblasti, javile su agencije.

Više od 300 ljudi poginulo je u zemljotresu čiji je epicentar zabeležen 115 kilometara severoistočno od grada Konsepsjon na dubini od 35 kilometara, saopštio je Američki geološki zavod.

Zemljotres se osetio čak i u argentinskim provincijama Mendosa i San Huan u Andima, a niz snažnih potresa, koji su usledili posle zemljotresa, osetili su se u obalskom području Čilea, od Valdivije na jugu, do Valparaisa koji se nalazi 800 kilometara severnije.

Pacifički centar za upozoravanje na cunami izdao je upozorenje za čitavu pacifičku oblast, od Latinske Amerike sve do Havaja, Japana, Filipina, Indonezije, južnog Pacifika, pa čak i Francuske Polinezije.

Prvi plimni talas prouzrokovan jučerašnjim zemljotresom u Čileu stigao je danas i do isturenih japanskih ostrva, ali taj cunami nije veliki, javio je AP.

Japanci su upozorili da bi veći talasi mogli da dođu do najvećih japanskih ostrva i proglasili su opasnost od cunamija za pacifičku obalu.

Najrazorniji zemljotres u istoriji pogodio je istu oblast Čilea 22. maja 1960. godine. Njegova jačina bila je 9,5 stepeni po Rihterovoj skali i tada je poginulo 1.655 ljudi, dok je dva miliona ostalo bez kuća, a usledio je cunami koji je teško pogodio Havaje, Japan, Filipine i pričinio štetu na zapadnoj obali SAD.

Cunami pogodio Pacifik

Najmanje pet osoba je poginulo i 11 je nestalo na ostrvu Robinson Kruso, u južnom delu Pacifika u cunamiju izazvanom posle snažnog zemljotresa.

Lokalne vlasti su navele da je serija talasa cunamija pogodila obale ostrva koje ima oko 600 stanovnika.

Cunami u istoriji

Grčki istoričar Tukidid u svojoj knjizi “Istorija Peloponeskog rata” iz 426. godine pre nove ere piše o uzrocima iznenadne pojave visokih talasa i poplava, pojave koja se danas zove cunami.

“Po mom mišljenju”, piše Tukidid, “uzrok ove pojave treba tražiti u potresu/zemljotresu”. I nastavlja: ”Na mestu gde je bio njegov najnasilniji udar more se povuklo i iznenada krenulo ogromnom silom koja uzrokuje poplavljivanje. Bez potresa ja ne vidim kako se takva nesreća mogla dogoditi”.

Rimski istoričar Amijan Marselin opisuje tipičan sled cunamija, uključujući i početni potres, iznenadno povlačenje mora i posle toga divovski talas, nakon što je 365. godine uništen grad Aleksandrija.

Cunami je reč koja dolazi iz japanskog jezika i opisuje jedan ili više morskih talasa neobično velikih amplituda. Obično je uzrokovan zemljotresom ali se pod određenim uslovima može razviti i zbog drugih razloga kao što su pad meteora, odron zemlje ili ljudski faktor.

Cunami je zbog svoje razorne moći u stanju da izazove velike štete i ljudske žrtve, a najveći zabeležen u istoriji dogodio se krajem 2004. u Indijskom okeanu kada je poginulo 300.000 ljudi.

Blic online, Beta, Tanjug
28/02/10

HOME